Koalia kona-ba governasaun ha’u hakarak hahu kedas husi nia liafuan orizinal. Governasaun diak nia abut loloos mai husi liafuan English bolu ka temi ho naran “ Governance” depois maka mosu tuir liafuan hanesan governasaun ka governo, Pemerintahan, no selukseluk tan. Depois hatene tiha lianfuan orizinal ne’e tuir mai iha ne’e hakarak mós haketak buat ka liafuan rua ne’ebé diferensia maíbe sira sai tiha liafuan ida deit ona ne’ebé iha sentidu signifikadu importante ba ita hanesan pesoál, grupu, sosidade, nasaun ne’ebé luta atu redus Mal-Administrasaun ka KKN iha ita nia nasaun.
Lia fuan rua ne’e maka permeiro ita temi governance ka governasaun no ida fali ita bolu good ka diak. Ita hahu ho permeiro, katak kuando ita koalia sobre governasaun ka governo hanoin katak diak liu ita buka hatene lae saida mak governasaun ka governu ne’e. Sé ita analis didiak sobre Liafuan governasaun ka governo entaun iha ne’e existe buat tolu (3) ne’ebé mak importante para ita hatene. Ha’u hanoin katak iha buat barak maka existe maibe iha akoziaun ne’e ha’u hakarak mensional buat tolu (3) ne’e deit para hodi loke ita nian hanoin ka analiz kona-ba governasaun ka governo tanba dala ruma partisipante sira mós iha konsétu konaba ida ne’e.
Buat tolu (3) ne’ebé maka existe iha governasaun ka governo ne’e maka: 1). Governa ne’e katak haruka halao serbisu; 2) . Governa ne’e katak instituisaun ne’ebé halao ka kaer poder ukun nian; 3). Governasaun katak hahalok, maneira, husi instituisaun ne’ebé maka governa ne’e . Ho lianfuan seluk ita bele dehan katak governasaun ne’e mak sistema monitorizasaun ba instituisaun públiku sira no jere rekursu sira ne’ebé iha para hodi garantia banati tuir lei (kumpre ba lei ne’ebé mak vigora). Depois tuir mai maka liafuan diak ka good. Liafuan diak nia sentidu katak valor sira ne’ebé atu tane a’as kona-ba povo nia hakarak, valor sira ne’ebé aumenta-tan kapasidade povo nian para hodi alkansa objetivu nacional hanesan dezemvolvimentu sustentabilidade ba povo. Povo bele hamrik mesak no respeito ba valor sociais. Governo halao nia funsaun ho efetivu no efikas.
Husi diferensia ne’ebé maka temi ona iha leten iha fali parte ida ne’e ita sei haree no analis kona-ba governasaun diak ka Boa Governação ne’bé iha deit konsetu ida ne’ebé ita temi governasaun diak. Nasaun ida ne’ebé ita dehan katak nasaun ne’e nia governasaun ne’e diak tebes intermos la iha prátika Mal-Administrasaun, KKN, katak prosesu hola ka foti desizaun no implementa desizaun hirak ne’e katak tenki livre husi abuzo korupsaun; Desizaun bazeia ba lei, ne’e signifikan katak kualker desizaun ne’ebé relasiona ho interese sidadaun kan nasaun bazeia ba lei la bele desizaun ne’e foti eh hola tuir governante sira nia harak ka selera deit; Desizaun ne’e tenki asegura ba respeito Direito Civic, Polítika, Ekonomia, Social no Kultura sidadaun nian.
Governasaun atu diak hanoin katak ita tenki buka hatene sé mak sai hanesan ajente husi governasaun diak ne’e hodi nune’e katak klaro mai ita ema sira ne’e maka sai nu’udar ajente governasaun diak para dala ruma sira halo prátika Mal-Administrasaun ka KKN ita bele ba informa ba autoridade ka organun kompetente hanesan PDHJ ka Komisaun Anti Korupsaun, no selukseluk tan. Ajente husi governasaun diak ne’e maka: a). Politika nain sira ne’ebé ida ita bolu governantes ida fali ita bolu Estado; b). Sosidade civil maka fahe ba hanesan setór públiku, setór privadu, setór ONG sira.
Buat ne’ebé importante katak molok ita ba informa ka keixar sira ba orgaun kompetente , ita tenki hatene Karaktestiku ka esensia direita husi governasaun diak mak saida deit. Karakteristiku governasaun diak maka hanesan: a). Transparansia; katak hametin fiar entre governu no povu sira liu husi informasaun no garantia fasilidade ba povo atu hetan no asesu informasaun ne’ebé lo’os b). Responsabilidade ka responsivu signifika katak harii koñsensia governantes sira nian ba aspirasaun povu no la iha ezepsaun; c). Prestasaun de Contas; d). Partisipasaun no akumpañhamento husi sidadaun sira. No karakteristiku indereita ka esensial indereita husi governasaun diak maka: a). Bontade ka hakarak ajuda hadia buat ne’ebé tuir ita nia hanoin katak iha buat balun lao la tuir regras ka lei; b). Hadomin nia rai ka patriotismo no interese ba diak ema barak nian ( bem comum); c). Siceridade; d). Hadomi futuru. Karakteristiku sira ne’e hotu ho objetivu hodi ita atu hatene sobre objetivu husi governasaun diak.
Objetivo husi governasaun diak mak: a). Kumpri obrigasaun husi lei; b). Garantia ba paz sosial; c). Protesaun ba propidade privada; d). Livre atu hato’o hanoin; e). Garantia justisa ba hotu-hotu ne’e signifikan katak ema hotu-hotu tanto elit ka povu iha dereito hanesan atu hetan garantia justisa ne’ebé justo la haree ba pozisaun ka ema nia kargu, sidadaun hotu-hotu iha lei nia okos la iha ema ida mak iha lei nia leten.
Governasaun diak iha nasaun dezemvolvidu sira mak hanesan: a). Lei sira klaro no forte iha kastigu, izempol hanesan iha Taiwan ema ne’ebé prátika korupsaun nia hetan kastigu perfeitu ka hukuman seumur hidup; b). Protesaun ba rekurso Estado nian; c). Hamos birokrasia signifika katak birokrasia governo nian la bele bokur hodi nune’e bele halao atividade ho efetivu no efikas; d). Luta hasoru kurupsaun; e). Respeito ba Direitos Humanus; f). Distribuisaun rekurso Estado hanesan ba ema hotu-hotu; g). Iha kontrolu ba rekuso Estado. Governasaun diak iha nasaun kiak sira ka nasaun sira ne’ebé iha hela prosesu dezemvolvimento maka: a). Birokrasia a’as; b). Korupsaun Aumenta; c). Utiliza kargu públiku sira para harico-an; d). Abuzo poder; e). Indisiplina, fahe rekurso Estado nian la hanesan; f). Demokrásia fraku signifikan katak la iha oportunidade ka tempu ba sosidade sira atu koalia ho livre tanba sei iha presaun husi lider sira ka dala ruma povu sira hakarak koalia lia lo’os kona-ba governante sira nia serbisu maíbe hanoin sira hanesan ne’e hato’o ba lider sira bele dehan fali ne’e kontra nasaun ka defamasaun entaun povo tauk atu hato’o ba governantes sira; g). Konsertasaun poder iha polítiku nain sira ho nia sentidu katak waihira poder ne’e konserta ona iha ema ka orgaun polítika ida entaun ida ne’e bele fó vantejen atu sala uza sira nia poder, tanba poder ne’ebé iha ema sei sala uza no poder ne’ebé absulto sei sala uza absultomente. .
Asaun ne’ebé presiza dezemvolve maka: 1). Dezemvolve kultura ne’ebé hadomi ba rai, ne’e hakarak dehan katak ita serbisu atu hadia ka dezemvolve ita nia rai rasik ne’ebé tenki kria kultura ne’ebé respeitu ba natura la bele estraga natura nomós tenki hadomi malun hanesan ita hadomi ita nia-an rasik; 2). Kuidade rekurso material sira no financeiro Estado nian ; 3). Obrigasaun buat ne’ebé mak lei dehan ka haruka; 3). Partisipasaun sidadaun hotu-hotu ho governasaun sira ne’e signifikan katak iha prosesu foti ka hola desizaun ne’ebé deit povu tenki involve hahu husi proses planamentu,implementasaun, monitorizasaun, benefisiu no evaluasaun kualker programa presiza involvimento povo nian; 4). Existe liberdade ba opiniaun katak la iha bandu ba sidadaun atu hasai nia idea sobre governante sira ne’ebé maka implementa governasaun diak wainhira sira halo erro ka sala ruma ka prátika Mal-Administrasaun no KKN iha prosesu halao atividade serbisu governo nian ba povu sira.
Lia fuan rua ne’e maka permeiro ita temi governance ka governasaun no ida fali ita bolu good ka diak. Ita hahu ho permeiro, katak kuando ita koalia sobre governasaun ka governo hanoin katak diak liu ita buka hatene lae saida mak governasaun ka governu ne’e. Sé ita analis didiak sobre Liafuan governasaun ka governo entaun iha ne’e existe buat tolu (3) ne’ebé mak importante para ita hatene. Ha’u hanoin katak iha buat barak maka existe maibe iha akoziaun ne’e ha’u hakarak mensional buat tolu (3) ne’e deit para hodi loke ita nian hanoin ka analiz kona-ba governasaun ka governo tanba dala ruma partisipante sira mós iha konsétu konaba ida ne’e.
Buat tolu (3) ne’ebé maka existe iha governasaun ka governo ne’e maka: 1). Governa ne’e katak haruka halao serbisu; 2) . Governa ne’e katak instituisaun ne’ebé halao ka kaer poder ukun nian; 3). Governasaun katak hahalok, maneira, husi instituisaun ne’ebé maka governa ne’e . Ho lianfuan seluk ita bele dehan katak governasaun ne’e mak sistema monitorizasaun ba instituisaun públiku sira no jere rekursu sira ne’ebé iha para hodi garantia banati tuir lei (kumpre ba lei ne’ebé mak vigora). Depois tuir mai maka liafuan diak ka good. Liafuan diak nia sentidu katak valor sira ne’ebé atu tane a’as kona-ba povo nia hakarak, valor sira ne’ebé aumenta-tan kapasidade povo nian para hodi alkansa objetivu nacional hanesan dezemvolvimentu sustentabilidade ba povo. Povo bele hamrik mesak no respeito ba valor sociais. Governo halao nia funsaun ho efetivu no efikas.
Husi diferensia ne’ebé maka temi ona iha leten iha fali parte ida ne’e ita sei haree no analis kona-ba governasaun diak ka Boa Governação ne’bé iha deit konsetu ida ne’ebé ita temi governasaun diak. Nasaun ida ne’ebé ita dehan katak nasaun ne’e nia governasaun ne’e diak tebes intermos la iha prátika Mal-Administrasaun, KKN, katak prosesu hola ka foti desizaun no implementa desizaun hirak ne’e katak tenki livre husi abuzo korupsaun; Desizaun bazeia ba lei, ne’e signifikan katak kualker desizaun ne’ebé relasiona ho interese sidadaun kan nasaun bazeia ba lei la bele desizaun ne’e foti eh hola tuir governante sira nia harak ka selera deit; Desizaun ne’e tenki asegura ba respeito Direito Civic, Polítika, Ekonomia, Social no Kultura sidadaun nian.
Governasaun atu diak hanoin katak ita tenki buka hatene sé mak sai hanesan ajente husi governasaun diak ne’e hodi nune’e katak klaro mai ita ema sira ne’e maka sai nu’udar ajente governasaun diak para dala ruma sira halo prátika Mal-Administrasaun ka KKN ita bele ba informa ba autoridade ka organun kompetente hanesan PDHJ ka Komisaun Anti Korupsaun, no selukseluk tan. Ajente husi governasaun diak ne’e maka: a). Politika nain sira ne’ebé ida ita bolu governantes ida fali ita bolu Estado; b). Sosidade civil maka fahe ba hanesan setór públiku, setór privadu, setór ONG sira.
Buat ne’ebé importante katak molok ita ba informa ka keixar sira ba orgaun kompetente , ita tenki hatene Karaktestiku ka esensia direita husi governasaun diak mak saida deit. Karakteristiku governasaun diak maka hanesan: a). Transparansia; katak hametin fiar entre governu no povu sira liu husi informasaun no garantia fasilidade ba povo atu hetan no asesu informasaun ne’ebé lo’os b). Responsabilidade ka responsivu signifika katak harii koñsensia governantes sira nian ba aspirasaun povu no la iha ezepsaun; c). Prestasaun de Contas; d). Partisipasaun no akumpañhamento husi sidadaun sira. No karakteristiku indereita ka esensial indereita husi governasaun diak maka: a). Bontade ka hakarak ajuda hadia buat ne’ebé tuir ita nia hanoin katak iha buat balun lao la tuir regras ka lei; b). Hadomin nia rai ka patriotismo no interese ba diak ema barak nian ( bem comum); c). Siceridade; d). Hadomi futuru. Karakteristiku sira ne’e hotu ho objetivu hodi ita atu hatene sobre objetivu husi governasaun diak.
Objetivo husi governasaun diak mak: a). Kumpri obrigasaun husi lei; b). Garantia ba paz sosial; c). Protesaun ba propidade privada; d). Livre atu hato’o hanoin; e). Garantia justisa ba hotu-hotu ne’e signifikan katak ema hotu-hotu tanto elit ka povu iha dereito hanesan atu hetan garantia justisa ne’ebé justo la haree ba pozisaun ka ema nia kargu, sidadaun hotu-hotu iha lei nia okos la iha ema ida mak iha lei nia leten.
Governasaun diak iha nasaun dezemvolvidu sira mak hanesan: a). Lei sira klaro no forte iha kastigu, izempol hanesan iha Taiwan ema ne’ebé prátika korupsaun nia hetan kastigu perfeitu ka hukuman seumur hidup; b). Protesaun ba rekurso Estado nian; c). Hamos birokrasia signifika katak birokrasia governo nian la bele bokur hodi nune’e bele halao atividade ho efetivu no efikas; d). Luta hasoru kurupsaun; e). Respeito ba Direitos Humanus; f). Distribuisaun rekurso Estado hanesan ba ema hotu-hotu; g). Iha kontrolu ba rekuso Estado. Governasaun diak iha nasaun kiak sira ka nasaun sira ne’ebé iha hela prosesu dezemvolvimento maka: a). Birokrasia a’as; b). Korupsaun Aumenta; c). Utiliza kargu públiku sira para harico-an; d). Abuzo poder; e). Indisiplina, fahe rekurso Estado nian la hanesan; f). Demokrásia fraku signifikan katak la iha oportunidade ka tempu ba sosidade sira atu koalia ho livre tanba sei iha presaun husi lider sira ka dala ruma povu sira hakarak koalia lia lo’os kona-ba governante sira nia serbisu maíbe hanoin sira hanesan ne’e hato’o ba lider sira bele dehan fali ne’e kontra nasaun ka defamasaun entaun povo tauk atu hato’o ba governantes sira; g). Konsertasaun poder iha polítiku nain sira ho nia sentidu katak waihira poder ne’e konserta ona iha ema ka orgaun polítika ida entaun ida ne’e bele fó vantejen atu sala uza sira nia poder, tanba poder ne’ebé iha ema sei sala uza no poder ne’ebé absulto sei sala uza absultomente. .
Asaun ne’ebé presiza dezemvolve maka: 1). Dezemvolve kultura ne’ebé hadomi ba rai, ne’e hakarak dehan katak ita serbisu atu hadia ka dezemvolve ita nia rai rasik ne’ebé tenki kria kultura ne’ebé respeitu ba natura la bele estraga natura nomós tenki hadomi malun hanesan ita hadomi ita nia-an rasik; 2). Kuidade rekurso material sira no financeiro Estado nian ; 3). Obrigasaun buat ne’ebé mak lei dehan ka haruka; 3). Partisipasaun sidadaun hotu-hotu ho governasaun sira ne’e signifikan katak iha prosesu foti ka hola desizaun ne’ebé deit povu tenki involve hahu husi proses planamentu,implementasaun, monitorizasaun, benefisiu no evaluasaun kualker programa presiza involvimento povo nian; 4). Existe liberdade ba opiniaun katak la iha bandu ba sidadaun atu hasai nia idea sobre governante sira ne’ebé maka implementa governasaun diak wainhira sira halo erro ka sala ruma ka prátika Mal-Administrasaun no KKN iha prosesu halao atividade serbisu governo nian ba povu sira.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar