Sistema
Demokrasia nebe Timor Leste adopta, ho nia prinsipu atu grantia boa Governasan
nebe diak (good governance) ho governasaun nebe mos (Clean Governance) maibe
realidade hatudu katak nasaun dezembolvido sira nebe mai ho nia
objetivo-objectivo nebe hatur ona iha nasaun ida-idak nia konstituisaun, hodi
grantia povo nia direito, maibe hare ba lalaok Demokrasia nebe iha sai obstaklu
bot ba Governo atu hatur nia knar lolos hodi servi povo no nasaun nia
nezasidade nebe regula ona iha Konstitituisaun, tamba autor principal sira nebe
lei fo biban atu halao knar hodi atende nezasariu povo nian, lao ses husi
prinsipu nebe menziona iha Konstituisional. Realidade hatudu katak ita nia
nasaun Timor-Leste mos hola parte iha risku demokrasia nee, mai husi infaktu
nebe fo frakueza ka Obstaklu ba prosesu legislasaun iha nasaun Timor-Leste,
inklui menus nebe ita nia nasaun hasoru maka espriensa, ba Timor Oan atu
perpara lei ka proposta lei ruma, halo peskuiza konaba problema ruma (social)
nebe sai urgensia molok atu hahu konseptu leitura ruma, menus iha analiza no
justifikasaun ba problema nebe povo hasoru iha baze, hodi sai baze nebe
fundamento atu forma lei ka proposta lei ruma nebe mai husi Governo ka projeitu
lei nebe forma husi Parlamento Nasional. Prinsipu legalidade nebe iha nasaun de
direito (Rechtsstaate) nebe Timor-Leste adopta, katak wainhira Governo atu
halao nia knar tenke bazeia ba lei. Prinsipu legalidade nebe iha konseptu
Rechtsstaate nian hateten katak wainhira governo atu halao nia knar ba prosesu
dezembolvemento nasional tenke bazeia ba lei. Tuir Artigo 2 alineia (1) hateten
katak “Sobrania hatuur iha povo, ne’ebe halao sobrania nee tuir lei inan
haruka” signifika katak, Poderes sira nebe povo fo liu husi Partidu politika
sira, hodi ba haknar an iha orgaun sobrania hirak nee, atu sai servidor ba
intrese povo nia tuir direito konstituisional nebe iha. Maibe hare hikas ba
realidade dala ruma governo ka orgaun sobrania hirak ne’ebe povo hili nia ema
ba tur iha orgaun sobrania nee, haluha ka lao ses husi prinsipu fundamentu
estado ka objective estado nia nebe hatur iha artigo 6 Konstituisaun RDTL, iha
parte seluk artigo 2 alineia (2) hateten katak “Estado hakruuk ba lei Inan no
Lei Oan sira” hatudu katak orgaun sobrania nebe hatur iha konstituisaun halao
sira nia knar tenke bazeia ba lei no hakruk ba lei (lei mak as liu), molok
halao knar persisa hadok tiha hanoin husi interse pribadu no intrese partidaria
ka grupo nian. Iha parte primbolu konstituisaun paragrafa da ikus, hateten
katak “ho neon metin duni katak nesesidade atu harii kultura demokratika
instituisional ida rasik estado Direitu Ninian, iha nebe ema sei respeitu
konstituisaun, lei no instituisaun nebe povo rasik mak hili.” Ita hare ba nia
implementasaun durante primeiru governo konstituisional mai too agora ita bele
dehan katak Povo nebe kbit laek no ai leba sira hakruuk no kumpri konstituisaun
maibe dala barak ita nia lidaransa politika sira halao sira nia knar
konstituisaonal lao la dun tuir konstituisaun no lei nebe vigora. Tamba dala
wain lideransa politika sira sempre uja instituisaun sobrania nia hodi insulta
malu tamba intrese patridaria ka grupo no ikus mai hamosu tendense
politika nebe la responsabel depois kria situasaun krize hodi fo infactu ba
povo mak sai vitima, infaktu dezembolvemento mos paradu. Ida nee fo obstaklu ba
Direito de Politika (Politik Hukum) special ba politika legislasaun, signifika
katak atu grantia governasaun ebe mos (Clean Governance) ho orgolhu ba knar
governo nia nebe mos husi korupsaun, kolusaun no nepotismo, abuzo de poderes,
no violasaun ba direito konstitusional povo nian, ida nee bele prevene ka
halakon hahalok hirak nee, wain hira orgaun sobrania legislasaun hanesan
Parlamento nasional ho Governo tenke forma lei ne’ebe iha tenke hatur didiak
tuir Lei nia baze fundamneto sira, hanesan tuir mai nee;
Prisipu
legalidade iha konseptu, Rechtsstaat, nebe hateten katak wainhira governo atu
halao nia knar kualquer asuntu nebe deit tenke bazia ba lei. Tamba wainhira
halao nia funsaun la tuir prinsipu legalidade maka sei fo nia konsekuensia ba
politika juridiku, special ba politika legislasaun (legislasi). Signifika atu
grantia governasaun nebe mos (boa governasaun) ho hahalok nebe hamosu injustisa
ka lamentasaun husi povo nebe mai husi tipu oin-oin hanesan tipu korupsaun, kolusaun
no nepotismo, abuzu de poderes no viola direitu humanos, ho nunee bele halo
atuasaun preventivo liu husi lei ka regulamento sira ho nia format nebe diak.
Atu nunee bele produs lei ida nebe ho nia karakteristika responsabel nebe
nakonu ho sentiment justisa social tuir ezisencia ho esprensia ba futuro povo
nian. (hases an husi kondenasaun lei ruma), maka sira nebe perpara draf
legislasaun persisa halo uluk peskiza. Objetivo peskiza ida nee atu hatene
interese no apoiu povo nia konaba problemas sira seluk nebe kelan liu nebe ita
persisa atu regularize iha objetu (lei) hanesan justifikasaun normativo no
emperise (data baziku). Ida nee importante tebes atu nunee, lei nebe produs
bele fo nia resultadu nebe diak hodi alkanza nezasidade povo nian ba asunto justisa
social, lei nebe justu ba cidadaun sira hotu.
Iha
lei barak ka regulamentus sira nebe iha kraik (leis oan sira) por-ezemplo leis
konaba governasaun local ka dezentralizsaun la bele implementa ho diak tamba la
efektivo. La efektivo regulamentus sira nee tamba norma juridiku la klaru
“unclear norm” delega kompetensia nebe la klaru (kabur), luan liu (delegasi
blanko) ho nunee fo oportunidade ba Korupsaun, kolusaun no nepotismo, abuzu
poderes nomos goza halimar ho poderes (halo tuir nia hakarak). Persisa atu toma
atensaun katak norma juridiku nebe klaru ka los ona nia formulasaun, mais sei
mosu nafatin obstaklu sa tan lei nebe nia formulasaun norma juridku sei
dauk los ka la los. Konsekuensia sei fo obstaklu ba implementador ka Judisiariu
sira ba lei nee iha baze. Ou iha parte seluk sei fo oportunidade ba judisiariu
inklui governante sira uja norma nebe la klaru hodi hamosu injustisa iha nia
implementasaun.
Timor-Leste
Nasaun de Direito e Demokratiku, iha nia pilar 4 (ha’at) orgaun de Estado;
Presidente da Reublika, Parlamento nasional (Legislativo), Governo (Eksekutivo)
ho Tribunal (judiciariu). orgaun sobrania ha’at nee sai pilar importante ba
dezisaun politika future nasaun nian. Hare artigo 67 Konstituisaun da RDTL.
Orgaun 4 ne’e halao nia funsionamento baziea ba prinsipiu separasaun de
poderes, ne’ebe menziona iha artigo 69 Konstituisaun da RDTL. Katak “Orgaun
sobrania sira, iha sira nia relasaun ba malu no wainhira halao knar, tenke tuir
separasaun no interpendensia kbiit nian ne’ebe iha lei inan nia laran” artigo
refere haktuir mai ita katak orgaun 4 ne’e wainhira halao sira nia knar tenke
tuir prinsipiu separasaun de poderes no interpendensia, “ halo relasaun
ba malu no interpendensia” ne’e katak wainhira orgaun sobrania 4 ne’e halao
sira nia knar, sira iha relasaun ba malu liu husi lina de servisu hodi kontrola
boa governasaun (checks and balance). Maibe iha mos interpendensia signifika
katak, orgaun ida sei la uja nia kbiit ne’ebe konstituisaun fo hodi halao nia
knar mesak, maibe kada orgaun sobrania ida wainhira atu halao nia knaar ka foti
dezisaun ruma tuir kompetensia nebe nia iha tenke halo konsultasaun ka husu
apoiu husi orgaun sira seluk. Hare ba konstituisaun nebe haktuir mai ita, hau
hakarak halo konklusaun badak katak, orgaun sobrania haat nebe regula iha
artigo 67 ho sira nia funsaun nebe regula iha artigo 69 katak tenke tuir
prinsiu separasaun poderes. Ne’e la dauk relevansi, tamba kada orgaun sobrania
4 ne’e wainhira halao sira nia knaar tenke kesi ikun ba malu (saling
ketergantungan).
Porzemplo;
1) Governo halo proposta OJE ba Parlamento Nasional, Parlamento nasional halo
debate, aprova ka la aprova, karik la aprova, maka governo tenke monu, karik
aprova maibe hato’o ba Presidente da Republika la pormulga ka veto ba OJE nee
mos Governo sei la lao, mezmo parlamento iha nia poderes absoluta, wainhira
president da Republika la pormulga lei nebe aprova husi ParlamentoNasional,
entrega ba Presidente da Reublika atu pormulga, maibe to’o loron 8 maka
Presidente la pormulga, lei refere vale, mezmo Presidente da Republika la
pormulga. Maibe equando Presidente da Republika la halo izame ba materia sira
ne’ebe inkonstituisional no la haruka hikas ba Parlamento nasional (Presidente
rai hela ba gabeta). Maka parlamento mos sei la uja nia kompetensia ne’ebe
regula iha artigo 95 konstituisaun. Tamba Presidente da Reublika maka xevi do
Estado, simbolu no grantia Independensia nasional no Unidade Estado nian, no
instituisaun Demokrasia sira nia funsionamento regular bazia ba artigo 74
alinea (1) no alinea (2) Presidente da Republika maka komandante A’as liu
forsa Armadas nian. Ho nune’e hare ba line Vertikal Presidente da Republika
maka orgaun sobrania nebe iha lina primeiru, tuir tan maka Parlamento nasional,
Governo no Tribunais.
Iha
parte seluk, kompetensia ba legislasaun tuir teoria trias politika, Parlamento
(legislative) maka iha poderes (kbiit) atu halao nia knar legislasaun iha
teritorial nasaun nian, Governo maka iha kompetensia atu eksekuta lei,
Tribunais maka iha kompetensia atu foti medida konaba iregularidade ruma
wainhira governo eksekuta nia programa la tuir lei. Maibe tuir Konstituisaun
RDTL kompetensia halao legislasaun laos parlamento nasional deit, maibe governo
mos iha kompetensia atu halao legislasaun, e parlamento mos delega lei balun ba
governo atu halo proposta hodi hato’o ba Parlamneto nasional, tuir alinea (1)
artigo 96 Konstituisaun RDTL. Governo mos iha kompetensia atribuisaun
legislasaun ne’be regula iha artigo 97 inisiativo legislasaun husi Governo
alinea (1) letra (c). I iha parte balun Governo mos direita halo lei oan
sira ne’ebe hodi regula nia adminstrasaun ba implementasaun nia knar direita no
indireita, tuir artigo 115 alinea (3) konstituisaun RDTL. Bazeia ba assunto
ne’ebe haktuir iha leten, maka konklusaun ikus katak orgaun sobrania sira ne’be
menziona iha leten waihira halao sira nia knar laos tuir prinsipiu separasaun
de poderes (Pemisahan kekuasaan), maibe distribuisaun de poderes (pembagian
kekuasaan).
Sistema
governasaun
Sistema
katak buat ida nebe kompostu husi nia elementus sira seluk, iha relasaun ba malu
ka daet husi elementus ida ba elementus seluk. Wainhira elementus ida la
funsiona ho diak maka sei fo impluensia ba elementus sira seluk, no sistema nee
rasik sei la lao.
Relasiona
ho sistema governasaun, iha mundo nasaun nebe forma la ses husi nia sistema
governasaun, tamba sistema governasaun sai hanesan mata dalan ida atu lori
estado ba servi interese povo nian. Sistema nebe konhese liu iha mundo maka
sistema; Parlementer, Presidensil, ho sistema meztura (semi Presidensil ho
sistema semi Parlementer).;
Sistema
Parlamenter; sistema nebe diak liu kompara ho sistema sira seluk iha nasaun
demokrasia, tamba sistema nee, forma nia struktura maka hanesan; Presidente da
Republika, sai hanesan chefi do estado, Primeru ministru hili husi partidu nebe
hetan kadeira barak liu iha Parlamento nasional, Primeru Ministru sai hanesan
Chefi do Governo, orgaun legislative nebe lidara husi Partidu nebe hetan
maioria iha Parlamento. Funsionamentu legislasaun kompetensia tomak iha
Parlamento nasional, alende nee parlemento nasional delega mos kompetensia
legislasaun balun ba governo hodi hatoo proposta da lei, liu husi inisiativo
legislasaun husi Governo. Orgaun judisiariu sei sai orgaun nebe independente
hodi kontrola lalaok governo nia implementasaun de programa.
Sistema
presdensial; sistema nebe forma husi nia struktura maka hanesan; Presidente da
republika sai hanesan Chefi do Estado nomos Chefi do Governo, Parlamento nia
funsionamento legislasaun sei halo hamutuk ho governo, parlemento sei hatoo
proposta da lei mai iha governo depois governo sei perpara agenda hodi halo
diskusaun ba proposta lei nebe parlemento hatoo ba Governo. Orgaun judisiariu
sei sai orgaun nebe independente hodi kontrola lalaok governo nia
implementasaun de programa.
Sistema
semi Parlamentar; sistema semi Parlamentar, sanak husi sistema Parlamenter,
tamba iha historia, sistema parlamenter nia knar la dauk kovre ba area sira
hotu, tamba kompetensia nee barak liu iha orgaun legislative, ho nunee maka
hamosu fali sistema semi parlamentar nee hodi fahe tan kompetensia balun husi
orgaun legislative ba orgaun eksekutivo, liu-liu iha parte legislasaun nian,
sistema nee ho nia struktura maka hanesan; Presidente da republika maka sai
hanesan chfi do estado, governo ledera husi Primeru Ministru nebe hetan fiar
maioria husi membro Parlamento nasional, hodi lidera Governo, orgaun
legislative sei lidara husi partidu nebe asesu maioria Parlamento nasional.
Funsionamento legislasaun kompetensia tomak iha parlamento nasional, maibe parlamento
nasional sei la halo buat hotu-hotu, tamba membro parlamento sira mai husi
politika nebe laiha konhesemento klean ba asunto legislasaun nian, tamba nunee
maka parlamento delega kompetensia legislasaun balun ba governo hodi hatoo
proposta da lei, liu husi inisiativa da lei. Orgaun judisiariu sei sai orgaun
nebe independente hodi kontrola lalaok governo nia implementasaun de programa.
Sistema
semi Presidensial; sistema nebe sanak mai husi sistema Parlamenter ho
presidensial, nebe nia struktura maka kompostu husi president da republika sai
hanesan chefi do estadu, governo sei lidera husi Primeru Ministru nebe mai husi
partidu nebe hetan asesu maioria iha parlamento nasional ka koligasaun, orgaun
legislative sei lidara husi partidu nebe manan maioria ka koligasaun hodi forma
governo, no partidu nebe la hola parte iha governo sei sai oposisaun iha
debates orsamento jeral do estado. Orgaun judisiariu sei sai orgaun nebe
independente hodi kontrola lalaok governo nia implementasaun de programa.
Bazeia
ba diskrisaun iha leten ligadu ba sistema governasaun Nasaun Republika de
Mokratika de Timor-Leste (RDTL), liu husi observasaun jeral hamosu difrente
entre teoria ho pratika, tamba ita hare husi parte teoria, katak nasaun
Timor-Leste uja sistema semi Parlamenter, maibe iha pratika politika sira
sempre dehan nasaun Timor-Leste uja sistema semi Presidensial. Ho nunee hakerek
nain halo konklusaun badak katak nasaun Timor-Leste uja sistema semi
Parlamenter, tamba hare husi nia rekezitus sira hanesan tuir mai ne’e;
1
- President da republika hili direta husi povo liu husi festa demokrasia livre,
president da republika iha nia direto veto iha direito atu fo tomada de pose ba
membro governo sira wainhira nomea husi primeru ministru; le’e artigu 74, 85
Konstitusaun RDTL 2002.
2
- Parlamento lidera husi partidu koligasaun ka partidu nebe hetan asesu maioria
iha parlamentu nasional; le’e artigo 92 ho 95 Konstituisaun RDTL 2002.
3
- Governo sei lidera husi Primeru ministru, mai husi partidu nebe hetan asesu
maioria ka koligasaun iha parlamento nasional hetan fiar hodi lidera Governo.
Le’e ih artigu 103 ho artigu 115 Konstituisaun RDTL 2002.
4
- Tribuna, orgaun ida nebe independente; iha nia funsionamento, kompostu husi;
Tribunal Supremu justisa, konselho Magistratura, Prokurador da republika,
Ministru Publiku, Juize ho depensores publiku. Le’e iha artigo 118-126 entre
ligadu. Konstituisaun RDTL 2002.
Diskuzaun
Relasiona
ho topiku iha leten, katak orgaun sobrania 4 ne’ebe konsagra iha Konstituisaun,
sai pilar importante hodi dezide detinho future nasaun nian. Maibe tuir
observasaun durante tinan sanulu resin mai ne’e, lideransa sira ne’ebe haknaar
an iha orgaun sobrania 4 ne’e la dauk toma atensaun maksimo ba future orgaun
sobrania nian. Tamba durante iha periodu da ne’en husi primeiru (I) goberno
konstituisional to’o mai sexton (VI) Goberno Konstituisional, perkupa liu ba
politiku da lideransa (hadau malu atu ukun), husi partidu politiku sira ne’ebe
hetan fiar hodi lidera Governo no husi parte politika sira ne’ebe sai oposisaun
ba Governo. Hodi la tau atensaun ba buat balun ne’ebe sai principal ba future
nasaun nian. Parte nebe sai principal ba nasaun nia future liu-liu maka:
Ekonomia;
Nasaun Timor-Leste, restaura nia ukun rasik an iha dia 20 de maio de 2002,
adminstrativamente sei iha Organizasaun ONU nian okos, to’o iha 2009, maka ONU
sei intrega poderes adminstrativo total ba Estado Timor. Politka orgaun
sobrania dezide hodi uja Osan Amerikano nian sai Osan Timor-Leste nian, la
hatene Timor-Leste halo akordu ruma konaba uja osan Amerikano nian to’o tinan
hira maka Timor-Leste sei iha nia osan rasik? Tamba se Timor-Leste sei dauk iha
nia osan rasik, bele sai konsekuensia boot ba future nasaun nian, tamba
Timor-Leste nia future ekonomia iha Amerikano nia ukun, tauk iha tempo ruma
Estado Amerika dada hikas nia osan Dolar husi Timor-Leste, saida maka Estado
Timor-Leste bele halo hodi prevene konsekuensia ne’e la bele akontese iha
future?
Rekursu
naturais; nasaun Timor-Leste, konhesidu iha mundo tamba Timor-Leste riku mina
iha tasi Timor, maibe Timor-Leste halo akordu ho Australia deside hodi
supa mina iha Tasi Timor lori ba rai maran Australia nian hodi produz,
alende nee Timor-Leste koalia deit ba Mina (Gas, Gazolina), maibe hau la iha
informasaun konaba mina sira seluk, hanesan Mina rai, solar, ho oliu.i kontratu
nee mos Timor-Leste hetan 90% husi reseitas husi mina ne’ebe Australia faan
(Timor-Leste hetan deit nia funan iha merkadu), Autralia atu faan mina nia
folin hira mos ita (Timor-Leste) la hatene. Agora Timor-Leste problema ho
Australia konaba akordu ne’e I Tribunal Arbitraze Den Hag dezide hodi hapara
lai operasaun mina iha Tasi Timor, durante fulan 3 (tolu), ou bele liu husi
fulan tolu komforme goberno nian servisu makas, perguntas mak ne’e, durante
estado Timor hein deit maka reseitas husi Tasi Timor, equando Tribunal dezide
hapara esplorasaun mina iha tasi timor durante fulan hirak nee nia laran,
Timor-Leste hetan reseitas husi ne’be ? se equando Estado la tau atensaun
maksimo ba situasaun refere, maka sei fo infakto ba dezembolvemento nasional,
tamba ita (Timor-Leste) sei dauk iha reseitas sira seluk ne’be atu grantia
estabilidade ekonomia Timor-Leste nian. Mezmo agora Timor-Leste hein deit
reseitas husi Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato, Portu Dili, ho
Fronteira Batugade. Maibe reseitas ne’e la dun subsente atu grantia sustentabel
ba siguransa estado nia stabilidade da finanseiru. Ne’e duni hau hanoin
lideransa politikus sira persisa tur hodi hanoin konsekuensia saida maka bele
sai risku ba ameasa estadu nian iha future.? Oinsa atu halo prevensaun karik
akontese iha future?
Nasaun
Timor-Leste, Geografiamente kiik liu iha Asean, ho nia populasaun juta ida
resin, maibe Estado Timor foti dezisaun hodi uja Oli Pesadu, ita hotu hatene
Oli Pesadu nia gastu boot teb-tebes, e nia energia mos makas, bele uja to’o ba
nasaun Indonesia tomak mos, sei forte nafatin. Ita bele dehan Oli pesadu
Timor-Leste ho Indonesia uja hotu mos la to’o 70% no 30% ita sei soe estraga
deit. Oli pesadu ne’ebe Koreano ho zina sira uja tamba nasaun Koreano ho Zinesa
geografiamente luan no populasaun ne’ebe barak liu iha mundo. Tamba ne’e maka
sira tenke uja duni oli pesadu ne’e hodi kovre hotu sira nia populasaun iha
territorial. Maibe Timor-Leste uja Oli pesadu ne’e dala ruma gastu deit 5% no
resto 95% ne’e ita soe estraga deit. Perguntas mak ne’e tamba sa mak Estado
Timor-Leste hakarak uja oli pesadu ne’e? serake uja listrik bai-bain hanesan
Indonesia nian ne’e la to’o ka oinsa? Iha parte balun kontratu oli pesadu ita
fo ba ema estranjeiru maka kaer, Konsekuensia maka ne’e, nia reseitas tama ba
ema estranjeiru ita (Timor-Leste) hetan deit taza ne’ebe selu ba estado.
Edukasaun;
edukasaun sai parte principal ba rekursu humano nasaun nian, kada tinan
ministeriu da Edukasaun fo Bolsa estudo ba Timor oan hodi ba eskola, la dauk
indentifika area ida ne’ebe maka importante atu haruka Timor oan ba estuda,
maibe dala ruma ME fo bolsa de estudo ba Timor oan hodi ba estuda maka
politika, Ekonomia ho lian Portuguesa, maibe la justifika ba area sira ne’ebe
importante hanesan, estudo ba rekursu naturais, mekanika ba material sira ne’be
hodi uja hodi esplora riku soin sira nebe iha rai okos, hanesan osan mean,
Marmer, mina rai, nst. Atu nune’e estado bele hetan reseitas mai husi parte
hotu-hotu, la bele hein deit reseitas husi parte ida deit mai. Hau hanoin
Ministeriu da Edukasaun persisa halo justifikasaun nia rekursus ne’be iha ona,
hanesan iha area: Ekonomia Doutoramento nain hira, specialidade kada
depatemento, bankaria, manajemento ho akuntabilidade kada departemento iha
doutoramento hira, Masteradu nain hira no licensiatura nain hira. I naton ona
ka sei dauk, Goberno sei persisa tan rekursu ba ekonomia nian ka naton ona;
area Naturais: Doutoramento nain hira, specialidade hanesan; mekanika, elektronika,
petrolio, geologia, nst.doutoramento nain hira, masteradu nain hira ho
licensiatura nain hira. I goberno sei persisa tan ka naton ona. Area ida ne’be
maka sei persisa rekursu, liu husi justifikaaun dadus rekursu humanos ne’e maka
it abele halo plano hodi loke bolus estudo ba timor oan sira ne’be iha intrese
atu ba estuda iha area hirak ne’ebe estado Timor-Leste sei persisa. Relasaun ho
Edukasaun, Kurikulo Nasional mos sai importante ba rekursu humano Timor nian
iha future, dala ruma ME adopta kurikulo ne’ebe la dauk relasiona ho kondisaun
social, ekonomia, politika ho kultura Timor nian, liu-liu ba material sira
ne’ebe sei dauk sai importante ba situasaun social tuir tempo ida agora no ba
future, labele adopta, ita (Timor) persisa liu-liu maka material sira ne’ebe
apar ho nia kondisaun no idade ne’ebe sei nurak hela, Timor-Leste nia kondisaun
la hanesan ho Autralia ho nia idade nebe abansadu, Timor-Leste, nia kondisaun
la hanesan ho Portugal nebe ho nia idade abansadu, Brazil, Mosamvique, (Nasaun
CPLP) sira seluk, Timor-Leste adopta sistema kurikulo husi nasaun sira nebe
abansadu hodi implementa iha timor, hau hanoin la dauk apar ho kondisaun real
nebe Timor-leste iha. I dala ruma kada tinan ME sempre muda kurikulo, la tuir
nia periodu (Tinan), ka la liu husi avaliasaun rum aba implementasaun kurikulo
ne’be tinan anterior implementa, nia konsekuensia ne’e saida, nia vantage nee
iha ka lae? Maibe dala ruma sei dauk halo avaliasaun ba implementasaun kurikulo
anterior, muda ona kurikulo, e laos la bele muda, maibe muda kurikulo tuir nia
tempo, minimo tinan lima (5) too tinan sanulu (10), ita halo avaliasaun nia
impaktu ne’e iha nebe ka material nee sei relevansia ho kondisaun agora ka la
relevansia ona ka, depois mak bele muda. Atu nune’e it abele grantia nia
kualidade iha future. Maibe equandu kada tinan maka muda kurikulo tuir dinamika
politika nian, maka nia konsekuensia ita sei la grantia kualidade.
Rekomendasaun
Hare
ba kestoens nebe menziona iha leten, hau hakarak rekomenda ba lideransa
politikus sira katak; Nasaun demokrasia, ema hotu-hotu iha direito atu halo
politiku, hodi ganha povo nia konfiansa, maibe la signifika katak, hetan ona
konfiansa husi povo, iha periudo ida nia laran, lor-loron hanoin maka oinsa atu
hetan tan konfiansa husi povo hodi ukun tan, maibe persisa debate ka diskute
saida maka persisa atu halo hodi grantia eksistensia estadu nian iha future.
1
- Perpara politika ida ne’ebe diak hodi grantia eksistensia estadu sobrania
nian iha future liu husi ekonomia (persisa halo analiza hodi dezide)
Timor-Leste nian osan rasik, mesmo Timor-Leste iha ona sentavos, maibe persisa
nia validade iha merkaduria (merkadu Internasional) liu husi Osan tahan (notas)
e halo kontratu ho Banku mundial, atu define Valor Osan Timor nian.
2
- Persisa governo halo estudo klean liu ba Oli Pesadu nebe timor-Leste uja,
hare ba nia vantage no des vantage.
3
- Governo ho Parlamento, persisa halo analisa ba reseitas seluk ne’ebe bele
hatama ba kovre estadu hodi grantia estabilidade finanseriu Estadu nian iha future.
4
- Governo ho parlamento persisa hamenus gastu ne’ebe aloka ba Pensaun Vitaliza
(Ex. Titulares no Veteranos).
5
- Governo persisa redus kompanha estranjeiru sira ne’ebe kaer projeitu ne’ebe
lolos estadu maka bele jere direita atu nune’e bele hatama reseitas ba estadu;
hanesan Pertamina Indonesia nian (Pantai kelapa), Oli Pesadu, Timor Telekom,
Telekomsel ho telemor. Governo maka kaer atu nune’e bele hatama reseitas ba
estadu, se lae ita hein deit maka taza husi kompanha nee hau hanoin ita la grantia
taza nee bele resposta ezisensia estadu nian iha future ka lae.
6
- Ministeriu da edukasaun persisa halo justifikasaun ba rekursu humano ne’ebe
iha ona, kada area-area nebe estado persisa, no importante duni ba tempo agora
no ba future. Atu nune’e fo bolsa estudo ba timor oan hodi ba kontinua estudo
ba area nebe estado persisa urgensia, ba area nebe la dauk importansia ka naton
ona, ba estadu timor, diak liu hamenus.
7
- Parlamento nasional; orgaun ida nebe sai pilar importante, iha nia kbiit atu
halo lei, halo fikalizasaun, no halo sosializsaun ba povo. Tuir artigo 92
Konstituisaun RDTL. Ho nune’e knar legislasaun importante liu ba nasaun de
direitu e demokratiku, parlamento nasional sei la halo buat hotu-hotu, tuir
metas nebe iha, tamba membro parlamento mai husi politika, laos mai husi
professional, tamba nee, hau hanoin Parlamento nasional ho Governo persisa
urgensiamente forma orgaun independente ida hodi perpara draf lei, depois
parlamento ho governo hein halo sosializsaun no feskalizasaun. Material
legislasaun hotu-hotu mai husi Parlamento nasional ka husi Governo nian entrega
ba Orgaun ka Komisaun ida ne’e maka perpara, tuir nezasidade kada instituisaun
ida-idak nian.
Ba
dala ikus
Molok
atu taka hau nia opiniaun ida nee, uluk knanai, hau husu perdaun husi parte
sira hotu, liu-liu Lideransa politikus ho leitor sira, karik hakerek nain
nia lia fuan balun ne’ebe la kompletu ho laran luak husu ita bot sira nia
disponsabel atu halo kompleitu liu tan, tamba hau esfera katak buat barak maka
sei la kompleitu iha opiniaun ida nee. Ho nunee, karik lia fuan balun la dauk
monu ba kolegas politkus no leitor sira nia laran nudar humano la ses husi
sala. Liu husi opiniaun ida nee atu esklarese deit ba hau nia perkupasaun nudar
Timor oan, nomos hanesan jerasaun foun ba nasaun Doben ida nebe ita hotu hadomi
no koidadu hanesan manu tolun ida atu labele akontese buat negative ruma iha
future.
La
haluaha hato’o obrigado ba Leitores sira ne’ebe soe tempo hodi le’e hau nia
opiniaun ida nee, karik iha kritikasaun ruma nebe bele konstruktivo no
inovativo ho laran luak hau simu ita bot sira nian opiniaun no kritikasaun nebe
bele haklean liu tan opiniaun ida nee hau hato’o obrigado wain.
Husi ; Nohny Viegas